Često govorimo: [1] Jednorozi nisu stvarni. Nemoguće je stići na vlak, [2] Samo ti u to možeš vjerovati. [3] Bolje vrabac u ruci, nego ptica na grani. itd. Iako se čine poprilično bezazlene, ove rečenice odražavaju naša uvjerenja.

Sustavno gledajući one odražavaju našu “filozofiju”. Mnoge naše “filozofije” izložene su nereflektivno i neformalno. Svi mi imamo svoje filozofije, bez obzira jesmo li svjesni te činjenice ili ne. Naše filozofije objektivno možda ne vrijede mnogo, ali njihov utjecaj na naša djelovanja i živote često je razoran. Zbog toga je nužno da ih kritikom pokušamo poboljšati.

Karl Popper (1995.) U potrazi za boljim Svijetom

Primjedba: Prva zadaća filozofije jest proučiti podrijetlo i (ne)sustavnost uvriježenih uvjerenja. Suvremena filozofija u mnogočemu je profesionalizirana u smislu odvojenosti od drugih znanosti, no beziznimno mora biti znanstveno informirana.

Tako su prije navedena pitanja o stvarnosti [1], pitanja discipline filozofije koju nazivamo ontologija. Suvremena fizika primjer je radikalne promjene viđenja stvarnosti i zbog toga je omiljena među “ontolozima”. Pitanja o vjerovanjima i saznanjima [2] pitanja su filozofske discipline epistemologije. Pitanje Što je svijest? problem je kojim se, primjerice, bave i neuroznanstvenici i filozofi. Pitanja o tome koji su odabiri bolji [3] pronalazimo u filozofskoj disciplini etici. Slična pitanja pojavljuju se u ekonomiji i psihologiji. Mi smo kao mornari koji na otvorenom moru moraju popraviti brod, no nikada ne možemo pristati na suhi dok i početi iznova. Kada jedna greda popusti, može biti zamijenjena, pod uvjetom da joj ostale služe kao potporanj.

Otto Neurath (1921.) Anti-Spengler

Primjedba: Druga zadaća filozofije jest proučiti podrijetlo i (ne)sustavnost znanstvenih uvjerenja.

Sadržajni dio podrazumijeva: uvod, ontologiju, epistemologiju, etiku, filozofiju o državnom uređenju i suvremenu filozofiju.

Istražujući filozofiju kroz prethodno navedene cjeline učenik će moći opisati pregled suvremenih filozofijskih tema i njihovih glavnih argumentacijskih linija. Proceduralni dio: učenik će moći zauzeti istraživački stav (research attitude) i ispitivački stav (questioning attitude) prema sebi i uvriježenim sustavima vjerovanja. Pogledajte čime se bavi jedan “ontolog” (https://www.youtube.com/watch?v=e9hF6nlMDGA). Jeste li znali da i filozofi imaju laboratorije (https://mally.stanford.edu/)?

4. razred Broj sati 70

NASTAVNE CJELINE:

  • ontologija
  • epistemologija