Svrha
je i cilj natavnog predmeta da učenici, uz pomoć istinskog tumačenja
povijesnih događaja kao i osobnim angažmanom, što znači učenjem,
usvoje etičke norme i poglede na život te pritom izgrade duh otvoren za
razumijevanje različitih kultura i načina života, kao i komunikaciju
među svojim vršnjacima i svim drugim ljudima.
Napomene uz program
Program
povijesti za gimnazije jezgra je proširenog učenja povijesti i to u
kvalitativnom smislu. Kvalitativnost u programu nastoji se postići
usporedbom tradicionalnog kronološkog slijeda događaja i njihovom
međusobnom usporedbom. U istom smislu građena su i tematska poglavlja,
što znači svjetska i nacionalna povijest te njihova međusobna usporedba.
Nastavno gradivo ostvaruje se tako da odnos u satnici opće
povijesti i povijesti hrvatskog naroda iznosi u prosjeku 40 prema 60%.
To također znači da se u II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku
obrađuje do 40% svjetske
povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti.
Cjelokupan je program izrađen uz pomoć tradicionalnog slijeda od
prapovijesti i starog vijeka do srednjeg i novog vijeka, pa sve do
suvremene povijesti, tj. sadašnjosti.
Valja također istaknuti, da su cjelokupni sadržaji nastavnog programa izrađeni tako da je učenik i pri završetku i tijekom školovanja (učenja povijesti) sposoban i sam uočiti međunarodni položaj Hrvatske, i to već od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu. Učenici procjenjuju i zaključuju o ulozi i značenju hrvatske povijesti i naroda u svijetu i svjetskoj povijesti te kako je Hrvatska uistinu bila i ostala sastavni dio i sukreator europske kulture i civilizacije.
Ovaj program, koliko je moguće, prati postojeće knjige