Hrvatski sabor je 1996. godine donio odluku da se Dan hrvatske knjige obilježava 22. travnja. Tog je datuma, davne 1501. godine, Marko Marulić dovršio svoje najpoznatije djelo. Prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku jest Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena, kako ona ubi vojvodu Oloferna posridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili). Judita je tiskana 1521. godine. Marulićev opus sadrži djela pisana na latinskom i hrvatskom jeziku te ona zajedno predstavljaju neprijeporne temelje nacionalne književne baštine. Njegova djela pisana hrvatskim jezikom imaju trajan odjek u domaćoj književnoj tradiciji, stoga Marulića s razlogom smatramo ,,ocem hrvatske književnosti”.
Na ovaj dan, 1900. godine, utemeljeno je Društvo hrvatskih književnika koje i danas djeluje kao jedan od glavnih čuvara i promotora hrvatske pisane riječi.
Povodom Dana hrvatske knjige dodjeljuju se nagrade:
Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini
Davidias – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, odnosno, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini
Slavić – za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac.
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja. Odluka je donijeta na Glavnoj skupštini UNESCO-a 1995. godine. Na taj dan, davne 1616. godine, umrli su književnici Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.
