Vjerojatno se pitate zašto u trećem razredu dobivate još jedan predmet, što je to psihologija, sociologija ili logika, čime se uopće bave?

Psihologija je mlada, ali izuzetno važna znanost koja u središte svog zanimanja stavlja čovjeka, njegov psihički život i njegovo ponašanje.

Sigurno vam je poznata ona stara izreka “Spoznaj samoga sebe”, no možda nikada niste razmišljali zašto je zapravo važno upoznati samog sebe. Ljudi su po prirodi znatiželjni i nastoje proniknuti u razloge svojih, ali i tudih ponašanja, nastoje shvatiti što se dogada u njima i u drugima i to sve čine da bi se što bolje i učinkovitije snalazili u životu.

Kroz ovaj predmet mi ćemo samo odškrinuti vrata psihologije, koja je vrlo široka znanost, a naš cilj je da se u vama probudi interes za područje psihologije i da započnete razmišljati o ljudskom ponašanju i njegovim uzrocima.

Osim usvajanja temeljnih psiholoških teorija i koncepata, kroz ovaj predmet želimo razvijati i različite vještine poput samovrednovanja, savladati strategije uspješnog učenja i mnogo drugih, za život važnih, znanja.  Nastava psihologije je organizirana tako da se u što većoj mjeri provode različiti eksperimenti, vježbe i demonstracije kako bi putem vlastitog iskustva spoznali neke psihološke zakonitosti. Ponekad, (ovisno o gradivu) bit će organiziran i radionički tip nastave, te korištenje audio-vizualnih pomagala.

Psihologija se uči u 3. razredu i to 35. sati (1 sat tjedno).

Nadamo se da će naše druženje biti ugodno i produktivno i veselimo se što ćemo se dobro upoznati!

Cilj predmeta:  Spoznavanje osnovnih psihičkih pojava i procesa te psiholoških zakonitosti potrebnih za razumijevanje sebe, drugih i društva u cjelini.

 Zadaci:

  • Spoznati biološku i socijalnu osnovu psihičkih procesa
  • Spoznavanje određenih psihičkih pojava i procesa te razvoj sposobnosti za učinkovito korištenje tih spoznaja
  • Razviti vještine potrebne za vlastiti psihički rast i razvoj
  • Razviti emocionalne, socijalne i komunikacijske vještine potrebne u odnosima s drugim ljudima
  • Razviti kritičko i stvaralačko mišljenje o čovjeku i njegovu okruženju
  • Razvijati umijeće korištenja Interneta za stjecanje novih znanja i spoznaja u području psihologije

Aristotel (384. – 322.) se smatra osnivačem logike. Neki povjesničari ideja misle da je njegovo razlikovanje oblika od sadržaja misli jedan od najdubokoumnijih uvida ikada postignutih. Tradicionalna je logika znanost koja ispituje oblike mišljenja i mora propisati koji su od oblika ispravni. U tom smislu logika je normativna znanost, za razliku od neke znanosti koja opisuje svijet, koju bi nazvali deskriptivnom znanošću.

Primjer: [1] Vodozemci su kralježnjaci. Žabe su vodozemci. Prema tome, žabe su kralježnjaci. [2] Svi flexusi su nexusi. Neki apexi nisu nexusi. Dakle, neki apexi nisu flexusi. U slučaju [1] radi se o rečenicama koje su većini uvjerljivo obavijesne, dok se u slučaju [2] radi o rečenicama koje većini nisu obavijesne. Zadaća logike nije uočiti obavijest koju prenose neke rečenice, već uočiti način na koji su rečenice povezane. Primjer: Rečenica Cezar je i. gramatički je i logički neispravna. Rečenice Najmanji cijeli broj kojega ne možemo imenovati s manje od pedeset suglasnika. i Skup svih skupova koji nije član samoga sebe. gramatički su ispravne, ali ne i logički. Učeći gramatiku bolje uočavamo gramatičke pogreške, učeći logiku bolje uočavamo logičke pogreške.

U znanstvenom i svakodnevnom ophoñenju logika predstavlja minimalni uvjet. Niti jedna proklamacija ne može biti uvjerljiva ako ne udovoljava uvjetima logičke ispravnosti. Predmet je usmjeren prema razvoju i usavršavanju analitičkih sposobnosti i vještina. Na razini logike prvoga reda učenik postaje osposobljen za logičku analizu rečenica prirodnoga jezika, za utvrđivanje ispravnosti zaključka, za izradu dokaza i za primjenu logičkih načela u tumačenju i analizi.

Možete istražiti čime se bave neki od vodećih svjetskih istraživača u logici (https://www.illc.uva.nl/). Pročitajte i intervju s vrsnim hrvatskim istraživačem s područja logike (https://narod.hr/hrvatska/filozof-i-logicar-sandro-skansi-logika-je-temelj-umjetne-inteligencije)

3. razred Broj sati 35

NASTAVNE CJELINE:

  • Uvod u logiku
  • Pojam
  • Sud
  • Zaključak
  • Istinosne funkcije
  • Kvantifikacija
  • Opća metodologija

Svakodnevne situacije poput odlaska u školu, trgovinu, kino ili “na kavu” ili pak globalnih situacija poput ratova, siromaštava, ekonomske krize, ekoloških katastrofa i sl. često nam se čine sasvim uobičajene, predvidljive, “normalne” i “prirodne” i nisu predmet naših promišljanja. S druge strane, kada nas nešto i iznenadi, ne možemo razumjeti niti prihvatiti kako je uopće do određenih siutacija došlo.

Sociologija je mlada znanost koja je nastala u 19. stoljeću postupnim razvojem društva te procesima globalizacije koji onemogućuju jednostavan uvid u društvene odnose kako na mikro tako i na makrorazini. Proučavajući pojedinca kao dio zajednice (obitelji, grada, nacije, klase, rase…) istražujemo pozadinske razloge događaja i interakcija koje uzimamo zdravo za gotovo. Isto tako, istražujući globalne fenomene uočavamo kako se odražavaju na svakodnevni život pojedinaca. Analizom ekonomije, moći i politike, stratifikacije i socijalnih grupa uočit ćemo kako se donose odluke poput različitih međunarodnih zakona, politika, prava i akcija koje reguliraju odnose i uspostavljaju bolju (ili goru) kvalitetu života za nas – stanovnike planete Zemlje.

Na satovima sociologije upoznat ćemo se s kratkim povijesnim razvojem društvenih znanosti, različitim kulturnim obilježjima, teorijama i politikama identiteta, obitelji, religije i obrazovanja koje predstavljaju temeljne institucije svakog organiziranog oblika zajednice. Uz to ćemo naglasiti samostalni istraživački rad u kojem će se koristiti naučene metode istraživnja i sociološke teorije s obzirom na vlastite interese i postupno raščarati – raz(o)čarati društvene odnose u kojima svakodnevno ravnopravno sudjelujemo.

Broj sati: 35

Pomoć učenicima: savjeti stručnog suradnika psihologa