Svrha je i cilj natavnog predmeta da učenici, uz pomoć istinskog tumačenja povijesnih događaja kao i osobnim angažmanom, što znači učenjem, usvoje etičke norme i poglede na život te pritom izgrade duh otvoren za razumijevanje različitih kultura i načina života, kao i komunikaciju među svojim vršnjacima i svim drugim ljudima.

Napomene uz program

Program povijesti za gimnazije jezgra je proširenog učenja povijesti i to u kvalitativnom smislu. Kvalitativnost u programu nastoji se postići usporedbom tradicionalnog kronološkog slijeda događaja i njihovom međusobnom usporedbom. U istom smislu građena su i tematska poglavlja, što znači svjetska i nacionalna povijest te njihova međusobna usporedba.

Nastavno gradivo ostvaruje se  tako da odnos u satnici opće povijesti i povijesti hrvatskog naroda iznosi u prosjeku 40 prema 60%. To također znači da se u II., III. i IV. razredu gimnazije u prosjeku obrađuje do 40% svjetske povijesti i najmanje 60% nacionalne povijesti.
Cjelokupan je program izrađen uz pomoć tradicionalnog slijeda od prapovijesti i starog vijeka do srednjeg i novog vijeka, pa sve do suvremene povijesti, tj. sadašnjosti.

Valja također istaknuti, da su cjelokupni sadržaji nastavnog programa izrađeni tako da je učenik i pri završetku i tijekom školovanja (učenja povijesti) sposoban i sam uočiti međunarodni položaj Hrvatske, i to već od doseljenja Hrvata u današnju postojbinu. Učenici procjenjuju i zaključuju o ulozi i značenju hrvatske povijesti i naroda u svijetu i svjetskoj povijesti te kako je Hrvatska uistinu bila i ostala sastavni dio i sukreator europske kulture i civilizacije.

Ovaj program, koliko je moguće, prati postojeće knjige