{"id":4636,"date":"2021-10-14T19:09:42","date_gmt":"2021-10-14T17:09:42","guid":{"rendered":"https:\/\/trema.hr\/?p=4636"},"modified":"2021-10-14T19:09:42","modified_gmt":"2021-10-14T17:09:42","slug":"hijaluronska-kiselina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/trema.hr\/?p=4636","title":{"rendered":"HIJALURONSKA KISELINA"},"content":{"rendered":"\n<p>Zvu\u010di poznato? Nismo ni sumnjali da ste ve\u0107 nebrojeno puta \u010duli za hijaluronsku kiselinu (HA). Naime, ve\u0107 se godinama reklamira kao hidratiziraju\u0107e sredstvo zbog \u010dega je glavni sastojak krema namijenjenima za usporavanje vidljivih tragova starenja. I zaista, HA ima dokazano hidratiziraju\u0107i u\u010dinak te smanjuje naboranost ko\u017ee tako \u0161to joj dodaje volumen, stoga i jest odabrani sastojak brojnih preparata za njegu lica. No, ipak postoji jedno va\u017eno ,,ali\u201c. \u00a0Nema znanstveno potvr\u0111enih dokaza da je HA\u00a0 lijek protiv starenja ko\u017ee i njen je u\u010dinak samo kozmeti\u010dki. \u0160to to to\u010dno zna\u010di? Va\u0161a \u0107e ko\u017ea izgledati ljep\u0161e, punije i mla\u0111e sve dok koristite kremu, a onoga \u010dasa kada je prestanete koristiti, ko\u017ea \u0107e se vratiti u svoje prvobitno stanje. \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>\u0160to je hijaluronska kiselina?<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>To je gelasta tvar koja se nalazi u ko\u017ei ili zglobovima. Njena je primarna uloga zarobljavanje vode u stanicama tkiva \u010dime se ko\u017ea vla\u017ei, a zglobovi podmazuju. Mo\u017ee vezati 1000 puta vi\u0161e vode od vlastitog volumena. Uklju\u010dena je i u neke va\u017ene biolo\u0161ke procese, npr. aktivacija upalnih stanica kako bi se osna\u017eio imunolo\u0161ki odgovor organizma ili stvaranje okvira za formiranje krvnih \u017eila kod zacjeljivanja rana. Osoba prosje\u010dne te\u017eine od oko 70 kg sadr\u017ei otprilike 15 g hijaluronske kiseline, od \u010dega se dnevno tre\u0107ina razgra\u0111uje i opet sintetizira. Hijaluronska kiselina sastavni je dio hrskavice oko zglobova kao i sinovijalne teku\u0107ine unutar zglobova. Ona je odgovorna za \u010dvrst, ali spu\u017evast izgled hrskavice koja osigurava pokrete zgloba bez trenja i o\u0161te\u0107enja zglobnih ploha.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>Kemijski sastav hijaluronske kiseline<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>HA je kemijski polidisaharid (polimer gra\u0111en od dviju molekula monosaharida). Prvi monosaharid u sastavu HA je <em>D<\/em>-glukuronska kiselina, derivat poznatije glukoze, koja ima va\u017enu ulogu u metabolizmu \u017eivih bi\u0107a. Drugi je <em>N<\/em>-acetilglukozamin, tako\u0111er derivat glukoze, va\u017ean sastojak mnogih biolo\u0161kih stani\u010dnih stijenki kao i hitina. Odgovoran je za \u010dvrsto\u0107u i tvrdo\u0107u, npr. u kljunovima lignji ili hobotnica. Budu\u0107i da se prirodno nalazi u organizmu, sigurna je za uporabu, rijetko iritira ko\u017eu i ne izaziva alergijske reakcije.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.chm.bris.ac.uk\/motm\/hyaluronic-acid\/hyaluronic-acidjs.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">http:\/\/www.chm.bris.ac.uk\/motm\/hyaluronic-acid\/hyaluronic-acidjs.htm<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Lijevo: <em>D<\/em>&#8211; glukuronska kiselina (A), desno: (B)<\/p>\n\n\n\n<p>HA je polimer ovih dviju molekula, po jednostavnoj shemi [A-B-A-B-A-B]<em><sub>n<\/sub><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><em>n<\/em> mo\u017ee biti broj u stotinama ili tisu\u0107ama:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.chm.bris.ac.uk\/motm\/hyaluronic-acid\/hyaluronic-acidjs.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">http:\/\/www.chm.bris.ac.uk\/motm\/hyaluronic-acid\/hyaluronic-acidjs.htm<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Formula hijaluronske kiseline (lijevo) i model dijela strukture (desno)<\/p>\n\n\n\n<p>Ime hijaluronske kiseline kovanica je gr\u010dke rije\u010di <em>hyal<\/em>os \u0161to zna\u010di staklast i nastavka <em>D-<\/em>gluk<em>uronska kiselina.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Hijaluronska kiselina (HA) nije jedna molekula. Ona dolazi u razli\u010ditim duljinama polimernog lanca. Kemi\u010dar bi to radije deginirao molekularnom masom u Da, nego duljinom lanca. Kako bilo, veli\u010dina molekula HA je kriti\u010dna stvar za biolo\u0161ku ulogu: visoko molekularna HA (&gt;1000 kDa) nalazimo u zdravom tkivu, u kojem ona sprje\u010dava rast stanica i imunolo\u0161ki odgovor, jer u zdravom tkivu to nije potrebno. U suprotnom, kod o\u0161te\u0107enog tkiva nalazimo kra\u0107e polimere koji poti\u010du rast novih krvnih \u017eila.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>A \u0161to je s borama?<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sje\u0107ate se onih prosje\u010dnih 15 g HA u tijelu mase 70 kg? Polovina te koli\u010dine nalazi se u ko\u017ei. Ona tamo ve\u017ee vodu i na taj na\u010din poma\u017ee mladolikom izgledu ko\u017ee. Me\u0111utim, starenjem, razina HA u ko\u017ei opada \u0161to mo\u017ee dovesti do dehidracije i boranja. Dakle, kori\u0161tenje preparata s hijaluronskom kiselinom trebalo bi hidrirati ko\u017eu. Ali (<em>opet ali!<\/em>), to ovisi o koli\u010dini HA kao i o veli\u010dini polimernog lanca. Na\u0161a ko\u017ea treba svega 1-2% HA da bi bila dobro hidrirana. Ako koristimo preparate s ve\u0107om koli\u010dinom HA, mo\u017ee do\u0107i do oduzimanja vode okolnom tkivu ili dubljim slojevima ko\u017ee pa je kona\u010dno u\u010dinak upravo suprotan od onog \u0161to \u017eelimo. Manji polimerni lanci ne ve\u017eu puno vode, ali prolaze kroz epidermu u dermu, dok ve\u0107i lanci ve\u017eu puno vi\u0161e vode, ali se zadr\u017eavaju u epidermi. Tamo mogu oduzeti vodu iz dubljih slojeva, \u0161to je opet ne\u017eeljeni efekt. Manji postotak kra\u0107ih lanaca HA je va\u017ean! Danas se sintetiziraju produkti s lepezom polimernih lanaca razli\u010ditih veli\u010dina (<em>multimolekularna HA)<\/em> kao i vrlo kratki polimeri (<em>nano HA)<\/em> koji mogu lako prodrijeti duboko u ko\u017eu i hidrirati ju dulje vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, HA mo\u017ee pobolj\u0161ati izgled starije ko\u017ee, ali ne mo\u017ee vratiti vrijeme unatrag. Koristi se jo\u0161 i u preparatima koji pospje\u0161uju zacjeljivanje rana, za lije\u010denje osteoartritisa i u izradi preparata za prevenciju sindroma suhih o\u010diju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><u>Kako se proizvodi HA?<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U organizmu je proizvodnja HA slo\u017een biokemijski proces enzimski kontrolirane polimerizacije. Prvotno je izolirana iz staklastog tijela oka goveda. I danas se male koli\u010dine HA mogu proizvoditi na ovaj na\u010din. Me\u0111utim, proizvodnja ve\u0107ih koli\u010dina je ekstrakcija kiseline iz krijeste pijetla. HA iz \u017eivotinjskih izvora treba jako pro\u010distiti kako bi bila pogodna za ljudsku uporabu. Najjeftinija i najve\u0107a koli\u010dina HA je danas sintetski proizvedena fermentacijom iz genetski modificiranih bakterija.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/www.healthline.com\/nutrition\/hyaluronic-acid-benefits\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/www.webmd.com\/vitamins\/ai\/ingredientmono-1062\/hyaluronic-acid\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Hyaluronic_acid\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3583886\/\n<\/div><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zvu\u010di poznato? Nismo ni sumnjali da ste ve\u0107 nebrojeno puta \u010duli za hijaluronsku kiselinu (HA). Naime, ve\u0107 se godinama reklamira kao hidratiziraju\u0107e sredstvo zbog \u010dega je glavni sastojak krema namijenjenima za usporavanje vidljivih tragova starenja. I zaista, HA ima dokazano hidratiziraju\u0107i u\u010dinak te smanjuje naboranost ko\u017ee tako \u0161to joj dodaje volumen, stoga i jest odabrani&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4633,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[70],"tags":[],"class_list":["post-4636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljive-molekule"],"gutentor_comment":0,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4636"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4636\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}