{"id":569,"date":"2019-12-18T08:41:23","date_gmt":"2019-12-18T07:41:23","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/wordpress\/?page_id=569"},"modified":"2020-01-29T09:02:56","modified_gmt":"2020-01-29T08:02:56","slug":"filozofijapolitika-i-gospodarstvo","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/trema.hr\/?page_id=569","title":{"rendered":"Filozofija, Politika i gospodarstvo"},"content":{"rendered":"\n

\n\u010cesto\n govorimo: [1] Jednorozi nisu stvarni. Nemogu\u0107e je sti\u0107i na vlak, [2] \nSamo ti u to mo\u017ee\u0161 vjerovati. [3] Bolje vrabac u ruci, nego ptica na \ngrani. itd. Iako se \u010dine poprili\u010dno bezazlene,\n ove re\u010denice odra\u017eavaju na\u0161a uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n

\nSustavno\n gledaju\u0107i one odra\u017eavaju na\u0161u \u201cfilozofiju\u201d. Mnoge na\u0161e \u201cfilozofije\u201d \nizlo\u017eene su nereflektivno i neformalno. Svi mi imamo svoje filozofije, \nbez obzira jesmo li svjesni te \u010dinjenice\n ili ne. Na\u0161e filozofije objektivno mo\u017eda ne vrijede mnogo, ali njihov \nutjecaj na na\u0161a djelovanja i \u017eivote \u010desto je razoran. Zbog toga je nu\u017eno\n da ih kritikom poku\u0161amo pobolj\u0161ati.\n<\/p>\n\n\n\n

\nKarl Popper (1995.) U potrazi za boljim Svijetom\n<\/p>\n\n\n\n

\nPrimjedba:\n Prva zada\u0107a filozofije jest prou\u010diti podrijetlo i (ne)sustavnost \nuvrije\u017eenih uvjerenja. Suvremena filozofija u mnogo\u010demu je \nprofesionalizirana u smislu odvojenosti od drugih\n znanosti, no beziznimno mora biti znanstveno informirana.<\/p>\n\n\n\n

\nTako\n su prije navedena pitanja o stvarnosti [1], pitanja discipline \nfilozofije koju nazivamo ontologija. Suvremena fizika primjer je \nradikalne promjene vi\u0111enja stvarnosti i zbog toga\n je omiljena me\u0111u \u201contolozima\u201d. Pitanja o vjerovanjima i saznanjima [2] \npitanja su filozofske discipline epistemologije. Pitanje \u0160to je svijest?\n problem je kojim se, primjerice, bave i neuroznanstvenici i filozofi. \nPitanja o tome koji su odabiri bolji [3] pronalazimo\n u filozofskoj disciplini etici. Sli\u010dna pitanja pojavljuju se u \nekonomiji i psihologiji. Mi smo kao mornari koji na otvorenom moru \nmoraju popraviti brod, no nikada ne mo\u017eemo pristati na suhi dok i po\u010deti\n iznova. Kada jedna greda popusti, mo\u017ee biti zamijenjena,\n pod uvjetom da joj ostale slu\u017ee kao potporanj. <\/p>\n\n\n\n

\nOtto Neurath (1921.) Anti-Spengler\n<\/p>\n\n\n\n

\nPrimjedba: Druga zada\u0107a filozofije jest prou\u010diti podrijetlo i (ne)sustavnost znanstvenih uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n

\nSadr\u017eajni dio podrazumijeva: uvod, ontologiju, epistemologiju, etiku, filozofiju o dr\u017eavnom ure\u0111enju i suvremenu filozofiju.<\/p>\n\n\n\n

\nIstra\u017euju\u0107i\n filozofiju kroz prethodno navedene cjeline u\u010denik \u0107e mo\u0107i opisati \npregled suvremenih filozofijskih tema i njihovih glavnih \nargumentacijskih linija. Proceduralni dio: u\u010denik\n \u0107e mo\u0107i zauzeti istra\u017eiva\u010dki stav (research attitude) i ispitiva\u010dki \nstav (questioning attitude) prema sebi i uvrije\u017eenim sustavima \nvjerovanja. Pogledajte \u010dime se bavi jedan \u201contolog\u201d (https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=e9hF6nlMDGA<\/a>).\n Jeste li znali da i filozofi imaju laboratorije (https:\/\/mally.stanford.edu\/<\/a>)?<\/p>\n\n\n\n

\n4. razred Broj sati 70<\/p>\n\n\n\n

\nNASTAVNE CJELINE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n