{"id":566,"date":"2019-12-18T08:38:02","date_gmt":"2019-12-18T07:38:02","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/wordpress\/?page_id=566"},"modified":"2023-06-20T16:21:48","modified_gmt":"2023-06-20T14:21:48","slug":"psihologija-logika-i-sociologija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/trema.hr\/?page_id=566","title":{"rendered":"Psihologija, logika i sociologija"},"content":{"rendered":"\n<p>\nVjerojatno\n se pitate za\u0161to u tre\u0107em razredu dobivate jo\u0161 jedan predmet, \u0161to je to \npsihologija, sociologija ili logika, \u010dime se uop\u0107e bave?<\/p>\n\n\n\n<p>\nPsihologija\n je mlada, ali izuzetno va\u017ena znanost koja u sredi\u0161te svog zanimanja \nstavlja \u010dovjeka, njegov psihi\u010dki \u017eivot i njegovo pona\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n<p>\nSigurno\n vam je poznata ona stara izreka \u201cSpoznaj samoga sebe\u201d, no mo\u017eda nikada \nniste razmi\u0161ljali za\u0161to je zapravo va\u017eno upoznati samog sebe. Ljudi su \npo prirodi znati\u017eeljni i nastoje\n proniknuti u razloge svojih, ali i tudih pona\u0161anja, nastoje shvatiti \n\u0161to se dogada u njima i u drugima i to sve \u010dine da bi se \u0161to bolje i \nu\u010dinkovitije snalazili u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n<p>\nKroz\n ovaj predmet mi \u0107emo samo od\u0161krinuti vrata psihologije, koja je vrlo \n\u0161iroka znanost, a na\u0161 cilj je da se u vama probudi interes za podru\u010dje \npsihologije i da zapo\u010dnete razmi\u0161ljati\n o ljudskom pona\u0161anju i njegovim uzrocima.<\/p>\n\n\n\n<p>\nOsim\n usvajanja temeljnih psiholo\u0161kih teorija i koncepata, kroz ovaj predmet \n\u017eelimo razvijati i razli\u010dite vje\u0161tine poput samovrednovanja, savladati \nstrategije uspje\u0161nog u\u010denja i mnogo\n drugih, za \u017eivot va\u017enih, znanja. &nbsp;Nastava psihologije je organizirana \ntako da se u \u0161to ve\u0107oj mjeri provode razli\u010diti eksperimenti, vje\u017ebe i \ndemonstracije kako bi putem vlastitog iskustva spoznali neke psiholo\u0161ke \nzakonitosti. Ponekad, (ovisno o gradivu) bit\n \u0107e organiziran i radioni\u010dki tip nastave, te kori\u0161tenje audio-vizualnih \npomagala.<\/p>\n\n\n\n<p>\nPsihologija se u\u010di&nbsp;<strong>u 3. razredu i to 35. sati<\/strong>&nbsp;(1 sat tjedno).<\/p>\n\n\n\n<p>\nNadamo se da \u0107e na\u0161e dru\u017eenje biti ugodno i produktivno i veselimo se \u0161to \u0107emo se dobro upoznati!<\/p>\n\n\n\n<p>\n<strong>Cilj predmeta:<\/strong>&nbsp;&nbsp;Spoznavanje osnovnih psihi\u010dkih pojava\n i procesa te psiholo\u0161kih zakonitosti potrebnih za razumijevanje sebe, drugih i dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n\n\n\n<p>\n<strong>&nbsp;Zadaci:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\nSpoznati biolo\u0161ku i socijalnu osnovu psihi\u010dkih procesa<\/li>\n\n\n\n<li>\nSpoznavanje odre\u0111enih psihi\u010dkih pojava i procesa te razvoj sposobnosti za u\u010dinkovito kori\u0161tenje tih spoznaja<\/li>\n\n\n\n<li>\nRazviti vje\u0161tine potrebne za vlastiti psihi\u010dki rast i razvoj<\/li>\n\n\n\n<li>\nRazviti emocionalne, socijalne i komunikacijske vje\u0161tine potrebne u odnosima s drugim ljudima<\/li>\n\n\n\n<li>\nRazviti kriti\u010dko i stvarala\u010dko mi\u0161ljenje o \u010dovjeku i njegovu okru\u017eenju<\/li>\n\n\n\n<li>\nRazvijati umije\u0107e kori\u0161tenja Interneta za stjecanje novih znanja i spoznaja u podru\u010dju psihologije<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\nAristotel\n (384. \u2013 322.) se smatra osniva\u010dem logike. Neki povjesni\u010dari ideja misle\n da je njegovo razlikovanje oblika od sadr\u017eaja misli jedan od \nnajdubokoumnijih uvida ikada postignutih.\n Tradicionalna je logika znanost koja ispituje oblike mi\u0161ljenja i mora \npropisati koji su od oblika ispravni. U tom smislu logika je normativna \nznanost, za razliku od neke znanosti koja opisuje svijet, koju bi \nnazvali deskriptivnom znano\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>\nPrimjer:\n [1] Vodozemci su kralje\u017enjaci. \u017dabe su vodozemci. Prema tome, \u017eabe su \nkralje\u017enjaci. [2] Svi flexusi su nexusi. Neki apexi nisu nexusi. Dakle, \nneki apexi nisu flexusi. U slu\u010daju\n [1] radi se o re\u010denicama koje su ve\u0107ini uvjerljivo obavijesne, dok se u\n slu\u010daju [2] radi o re\u010denicama koje ve\u0107ini nisu obavijesne. Zada\u0107a \nlogike nije uo\u010diti obavijest koju prenose neke re\u010denice, ve\u0107 uo\u010diti \nna\u010din na koji su re\u010denice povezane. Primjer: Re\u010denica\n Cezar je i. gramati\u010dki je i logi\u010dki neispravna. Re\u010denice Najmanji \ncijeli broj kojega ne mo\u017eemo imenovati s manje od pedeset suglasnika. i \nSkup svih skupova koji nije \u010dlan samoga sebe. gramati\u010dki su ispravne, \nali ne i logi\u010dki. U\u010de\u0107i gramatiku bolje uo\u010davamo\n gramati\u010dke pogre\u0161ke, u\u010de\u0107i logiku bolje uo\u010davamo logi\u010dke pogre\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n<p>\nU\n znanstvenom i svakodnevnom opho\u00f1enju logika predstavlja minimalni \nuvjet. Niti jedna proklamacija ne mo\u017ee biti uvjerljiva ako ne udovoljava\n uvjetima logi\u010dke ispravnosti. Predmet je\n usmjeren prema razvoju i usavr\u0161avanju analiti\u010dkih sposobnosti i \nvje\u0161tina. Na razini logike prvoga reda u\u010denik postaje osposobljen za \nlogi\u010dku analizu re\u010denica prirodnoga jezika, za utvr\u0111ivanje ispravnosti \nzaklju\u010dka, za izradu dokaza i za primjenu logi\u010dkih na\u010dela\n u tuma\u010denju i analizi.<\/p>\n\n\n\n<p>\nMo\u017eete istra\u017eiti \u010dime se bave neki od vode\u0107ih svjetskih istra\u017eiva\u010da u logici (<a href=\"https:\/\/www.illc.uva.nl\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.illc.uva.nl\/<\/a>).\n Pro\u010ditajte i intervju s vrsnim hrvatskim istra\u017eiva\u010dem s podru\u010dja logike (<a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/filozof-i-logicar-sandro-skansi-logika-je-temelj-umjetne-inteligencije\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/filozof-i-logicar-sandro-skansi-logika-je-temelj-umjetne-inteligencije<\/a>)<\/p>\n\n\n\n<p>\n3. razred Broj sati 35<\/p>\n\n\n\n<p>\nNASTAVNE CJELINE<strong>:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\nUvod u logiku<\/li>\n\n\n\n<li>\nPojam<\/li>\n\n\n\n<li>\nSud<\/li>\n\n\n\n<li>\nZaklju\u010dak<\/li>\n\n\n\n<li>\nIstinosne funkcije<\/li>\n\n\n\n<li>\nKvantifikacija<\/li>\n\n\n\n<li>\nOp\u0107a metodologija<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\nSvakodnevne\n situacije poput odlaska u \u0161kolu, trgovinu, kino ili \u201cna kavu\u201d ili pak \nglobalnih situacija poput ratova, siroma\u0161tava, ekonomske krize, \nekolo\u0161kih katastrofa i sl. \u010desto nam\n se \u010dine sasvim uobi\u010dajene, predvidljive, \u201cnormalne\u201d i \u201cprirodne\u201d i nisu\n predmet na\u0161ih promi\u0161ljanja. S druge strane, kada nas ne\u0161to i iznenadi, \nne mo\u017eemo razumjeti niti prihvatiti kako je uop\u0107e do odre\u0111enih siutacija\n do\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n<p>\nSociologija\n je mlada znanost koja je nastala u 19. stolje\u0107u postupnim razvojem \ndru\u0161tva te procesima globalizacije koji onemogu\u0107uju jednostavan uvid u \ndru\u0161tvene odnose kako na mikro tako\n i na makrorazini. Prou\u010davaju\u0107i pojedinca kao dio zajednice (obitelji, \ngrada, nacije, klase, rase\u2026) istra\u017eujemo pozadinske razloge doga\u0111aja i \ninterakcija koje uzimamo zdravo za gotovo. Isto tako, istra\u017euju\u0107i \nglobalne fenomene uo\u010davamo kako se odra\u017eavaju na\n svakodnevni \u017eivot pojedinaca. Analizom ekonomije, mo\u0107i i politike, \nstratifikacije i socijalnih grupa uo\u010dit \u0107emo kako se donose odluke poput\n razli\u010ditih me\u0111unarodnih zakona, politika, prava i akcija koje \nreguliraju odnose i uspostavljaju bolju (ili goru) kvalitetu\n \u017eivota za nas \u2013 stanovnike planete Zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>\nNa\n satovima sociologije upoznat \u0107emo se s kratkim povijesnim razvojem \ndru\u0161tvenih znanosti, razli\u010ditim kulturnim obilje\u017ejima, teorijama i \npolitikama identiteta, obitelji, religije i obrazovanja\n koje predstavljaju temeljne institucije svakog organiziranog oblika \nzajednice. Uz to \u0107emo naglasiti samostalni istra\u017eiva\u010dki rad u kojem \u0107e \nse koristiti nau\u010dene metode istra\u017eivnja i sociolo\u0161ke teorije s obzirom \nna vlastite interese i postupno ra\u0161\u010darati \u2013 raz(o)\u010darati\n dru\u0161tvene odnose u kojima svakodnevno ravnopravno sudjelujemo.<\/p>\n\n\n\n<p> Broj sati: 35<\/p>\n\n\n<section class=\"gutentor-section gutentor-blog-post-wrapper blog-template1 wp-block-gutentor-blog-post\" id=\"section-eabf2e0c-5f44-4585-a1e2-357fcc4be570\" >\n<div class='grid-container'><div class=\"gutentor-block-header\"><div class=\"gutentor-section-title enable-title-design seperator-bottom text-center \"  >\n<h2 class=\"gutentor-title\">\nNastavni materijali<\/h2>\n<\/div>\n<\/div><div class='gutentor-grid-item-wrap '  ><div class='grid-row ' ><article class='gutentor-post-no-thumb  grid-lg-6 grid-md-4 grid-12 blog-grid'><div class=\"gutentor-single-item\"><div class=\"gutentor-single-item-image-box\"><\/div><div class=\"gutentor-post-content\"><h3 class=\"gutentor-single-item-title\"><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6220\" rel=\"bookmark\">NATURE AND MENTAL HEALTH, autor Danica Bav\u010devi\u0107<\/a><\/h3><div class=\"entry-meta\"><div class=\"posted-on\"><i class=\"far fa-calendar-alt\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6220\" rel=\"bookmark\">30 o\u017eujka, 2023<\/a><\/div><div class=\"author vcard\"><i class=\"far fa-user\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6220\" rel=\"bookmark\">administrator<\/a><\/div><div class=\"cat-links\"><i class=\"fas fa-tags\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?cat=82\" rel=\"category\">Psihologija<\/a><\/div><\/div><div class=\"gutentor-post-excerpt gutentor-single-item-desc\"><p class='gutentor-single-item-desc'><\/p><\/div><a class=\"gutentor-button gutentor-single-item-button gutentor-icon-hide\"  href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6220\" href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6220\"><i class=\"gutentor-button-icon fas fa-book\" ><\/i><span>Op\u0161irnije<\/span><\/a><\/div><\/div><\/article><article class='gutentor-post-no-thumb  grid-lg-6 grid-md-4 grid-12 blog-grid'><div class=\"gutentor-single-item\"><div class=\"gutentor-single-item-image-box\"><\/div><div class=\"gutentor-post-content\"><h3 class=\"gutentor-single-item-title\"><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6222\" rel=\"bookmark\">COACHING U EDUKACIJI, autor Danica Bav\u010devi\u0107<\/a><\/h3><div class=\"entry-meta\"><div class=\"posted-on\"><i class=\"far fa-calendar-alt\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6222\" rel=\"bookmark\">10 velja\u010de, 2023<\/a><\/div><div class=\"author vcard\"><i class=\"far fa-user\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6222\" rel=\"bookmark\">administrator<\/a><\/div><div class=\"cat-links\"><i class=\"fas fa-tags\"><\/i><a href=\"https:\/\/trema.hr\/?cat=82\" rel=\"category\">Psihologija<\/a><\/div><\/div><div class=\"gutentor-post-excerpt gutentor-single-item-desc\"><p class='gutentor-single-item-desc'><\/p><\/div><a class=\"gutentor-button gutentor-single-item-button gutentor-icon-hide\"  href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6222\" href=\"https:\/\/trema.hr\/?p=6222\"><i class=\"gutentor-button-icon fas fa-book\" ><\/i><span>Op\u0161irnije<\/span><\/a><\/div><\/div><\/article><\/div><\/div><\/div><\/section>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi su po prirodi znati\u017eeljni i nastoje proniknuti u razloge  svojih, ali i tudih pona\u0161anja, nastoje shvatiti \u0161to se dogada u njima i u  drugima i to sve \u010dine da bi se \u0161to bolje i u\u010dinkovitije snalazili u  \u017eivotu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":99,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-566","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=566"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6226,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/566\/revisions\/6226"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/99"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}